Kako se bliži početak izgradnje kuće, a i nakon izlijevanja temelja za ogradu susreo sam se sa pojmom pravilne njege betona u vidu zalijevanja i njegove hidratacije tokom prvih 7 dana, pa sam odlučio da moja laička saznanja o tome pretočim u ovaj članak…
Beton i temperatura
Nakon betoniranja, reakcija stvrdnjavanja betona počinje odmah. To je egzotermna reakcija, gdje reakcijom vode i cementa dolazi do zagrijavanja. Da bi ovaj process prošao uspješno i da bi svjež beton poslije izlijevanja ostao kvalitetan i dugotrajan potrebno je ispuniti neke uslove i obratiti pažnju na njegu betona.
Jedan od glavnih uslova je temperatura, sam beton ne bi trebalo raditi pri previše visokim ili previše niskim temperaturama. Idealna temperatura za upotrebu svježeg betona je 15 C.
Pri temperaturi nižoj od 7 celzijusa, proces stvrdnjavanja betona se zaustavlja, dok temperature niže od 0 stepeni mogu izazvati mržnjenje vode u betonu, njegovo širenje i oštećenje oplate. Nakon topljenja smrznutih kristala, beton se neće stegnuti nego će se osuti.
Nasuprot niskim temperaturama, visoke temperature ubrzavaju stezanje i stvrdnjivanje betona ali samo do 70% njegove čvrstoće, nakon toga stezanje se usporava i finalna čvrstoća i tvrdoća betona će biti niža nego da je se beton stezao na temperaturi od 15 celzijusa.
Ako su temperature niske ponekad je svježem betonu potrebna izolacija, ako su visoke onda je potrebno hlađenje. Ipak i kad su temperature idealne, beton je potrebno vlažiti da bi se pravilno stvrdnjavao.
Koliko vremena treba betonu da se stegne i očvrsne?
Već nakon 2 dana beton dovoljno očvrsne da se može stajati na njemu ili da se može skidati šalung.
Ipak nekad, pogotovu u lošijim temperaturnim uslovima je bolje sačekati na skidanje oplate i do 7 dana, u kom trenutku beton dobije oko 70-80% moguće čvrstoće. Ostavljanje oplate olakšava i poboljšava hidrataciju betona tokom polijevanja vodom.
95% svoje moguće čvrstoće beton postigne za 28 dana.
Njega betona tokom očvršćavanja
Beton bi trebalo njegovati minimalno 7 dana nakon izlijevanja. Njegovanje betona znači održavanje vlažnosti na visokom nivou na jedan od sledećih načina;
- polijevanjem vodom svaka dva-tri sata (zalijevanjem vodom iz crijeva)
- konstantnim prskanjem i zamagljivanjem
- zadržavanjem vode na betonu tj potapanje betona kreiranjem brane
- postavljanjem apsorpcijskih membrana koje zadržavaju vlagu
Polijevanje vodom betona je najčešća i najlakša metoda njege, ipak nije uvijek najpraktičnija (recimo za vertikalne stubove). Koristi se kod temelja, ploča i svih horizontalnih svježe betoniranih površina.
U ovoj metodi jednostavno – šlaufom tj. crijevom zavisno od vremenskih prilika zalijevamo svakih par sati. Ako je vrijeme sunčano ili ako je vrijeme vjetrovito, optimalno je da beton zalijevamo svakih 1.5 do 2 sata. Ako je vrijeme oblačno i temperatura od 10 do 24 stepena, bez vjetra beton zalijevamo svaka 2-4 sata. Češće je bolje. Treba znati da beton ne treba zalijevati sa vodom koja je za 11 ili više stepeni hladnija od betona, to može dovesti do naglog hlađenja i pucanja betona.
Noću je dovoljno da zalijemo beton pred večer i rano ujutro.
Površinu betona možemo prekriti i geotekstilom ili materijalom koji zadržava vlagu, ali tek nakon što je beton dovoljno se stvrdnuo. Zatim zalijevamo geotekstil koji zadržava vlagu. Na ovaj način možemo prorijediti zalijevanje, jer će geotekstil zavisno od vremenskih uslova biti vlažan i do 8 sati.
Zamagljivanje je metod koji se rijetko koristi i najčešće u specijalnim uslovima. Isto važi i za potapanje, koje se najčešće koristi u laboratorijskim uslovima ili izradi raznih konstrukcionih betonskih elemenata.
Njega betona u kišnim uvjetima
Iako generalno kiša ne smeta betonu (beton očvršćuje stvrdnjavanjem, a ne sušenjem), ipak tokom jake kiše beton ne treba ugrađivati, kiša može isprati cementno mlijeko koje se sakuplja na površini betona i oštetiti ili promjeniti očekivani finalni proizvod.
U slučaju da vas iznenadi jaka kiša dok je beton još svjež, potrebno je uraditi brzu drenaži i prekriti svjež beton najlonom, te tekuću vodu sa najlona odvesti dalje od izlivenog betona.
Ako je prošlo 24-48 sati od betoniranja, kiša i pljusak neće naštetiti betonu.
Njega betona u hladnim uslovima
Ako je vrijeme hladno, betonu se mogu dodati određeni aditivi koji će spriječiti mržnjenje. Isto tako ako očekujemo noćni mraz ili kratkotrajni minus, moguće ga je zaštiti najlonom, te ne brzati sa skidanjem šalunga.
Ipak najbolje je beton ne raditi ako očekujemo temperature ispod nule ili dugotrajnije temperature niže od 5 stepeni.
Posljedice lošeg njegovanja betona
Posljedice nenjegovanja betona su često brzo vidljive, ali nekad je potrebno proteći i par godina prije nego prve dođu do izražaja.
Glavne posljedice i negativnosti nastale nezalijevanjem vodom betona pri stvrdnjavanju su:
- krta i lomljiva površina betona
- prašenje i laka abrazija površine betona
- izražena vodopropusnost
- vidljive veće i manje pukotine betona
- nastanak dubokih mikropora
- lakše oštećivanje mržnjenjem jer voda lako prodire u pore i pukotine betona
Ukratko rečeno rok trajanja betona drastično se smanjuje. Beton ubrzano stari i osipa se.
Njega betona nakon kompletnog stvrdnjavanja
Zalijevanje i nakon 7 dana pa sve do 28 dana je i dalje korisno. Možete beton dodatno zalijevati 2x dnevno.
Kada prođe 28 dana i beton postigne skoro potpunu moguću čvrstoću, beton je moguće dodatno zaštititi i povećati mu rok trajanja nanošenjem specijalnih premaza i betonskih lakova. Ovi premazi i lakovi prodiru u mikropore i štite beton od prodora vode i pukotina koje nastaju mržnjenjem, ali isto tako i od raznih soli i hemikalija iz atmosfere.
Određene betonske konstrukcije bi trebalo štititi i posebnim premazima radi sprječavanja nastanka karbonizacija betona, a dalje i korozije armature u betonu, što duguročno može donijeti ozbiljno strukturne probleme.
Napomena
Treba reći i da specijalne vrste betona, a koje prevazilaze opseg ovog članka, mogu zahtijevati drugačije ili ekstenzivnije metode njege. U slučajevima kada koristite takve betone, najbolje je da se za njegu istih posavjetujete sa inženjerima ili proizvođačima navedenih betona.
Reference:
- https://www.cement.org/learn/concrete-technology/concrete-construction/curing-in-construction
- https://theconstructor.org/concrete/carbonation-of-concrete-structures/7791/
- https://www.grey-element.de/beton-basics/wie-lange-muss-beton-aush%C3%A4rten/
