Primjer štampanog betona

Na slici je dekorativni štampani beton. Fotografija: Decorative Concrete King / CC BY 2.0.

Beton je građevinski materijal nastao miješanjem agregata, vode i nekog vezivnog materijala. Kao agregat najčešće se koristi pijesak, a mogu se koristiti i šljunak i izdrobljen tucanik. Ulogu vezivnog materijala preuzima cement, dok se u rijetkim slučajevima koriste još i kreč i gips. Voda je treća komponenta i ona u suštini vezuje pijesak i cement. U zavisnosti od karakteristika betona koje hoćemo da dobijemo koriste se agregat i vezivni materijal u različitim odnosima.

Pored gore naveden tri osnovne komponente betona u smjesu se mogu dodati i aditivi koji mogu biti u tečnom stanju ili u prahu, a oni utiču na određena svojstva betonske smjese. Tako postoje recimo plastifikatori koji smanjuju trenje, aeranti čija je uloga stvaranje mjehurića u betonskoj smjesi, akceleratori koji ubrzavaju očvršćavanje, zaptivači čija je uloga zatvaranje kapilarnih pora i povećavanje vodonepropustljivosti betona, te antifrizi koji omogućavaju da se beton ugrađuje i na temperaturama koje su manje od nule.

Šta je štampani beton?

Štampani beton ili kako ga negdje nazivaju i dekorativni beton je u suštini armirani beton, samo dodatno ojačan polipropilenskim vlaknima i raznim učvršćivačima koji se u njega ubacuju zajedno sa bojom. Najčešće se koristi za betoniranje trotoara, dvorišnih ili garažnih prilaza, terasa, stepeništa i bašti.

Zovu ga štampani jer uz pomoć raznoraznih kalupa mogu da se utiskuju šare ili teksture, tako da može da podsjeća na kaldrmu, ciglu, keramičke pločice pa čak i drvo. Zbog toga što može da oponaša druge građevinske materijale vrlo je poželjan jer je jeftinija zamjena autentičnim i dosta skupljim građevinskim materijalima.

Ovakav način obrade odnosno štampanje betona koristi se od 1950ih godina, međutim tek dvadesetak godina kasnije dobija na značaju, odnosno tek nakon što je predstavljen na sajmu betona u Americi. U začetku štampanja betona postojao je jako mali broj različitih boja i odabira dizajna, međutim razvijanjem građevinarstva i razvitkom betona kao građevinskog materijala razvijao se i sam štampani beton. Upotrebom štampanog betona bili su zadovoljni i proizvođači i korisnici istog jer su za manje para mogli da imaju replike skupljih materijala.

Što se tiče procesa dobijanja štampanog betona sličan je dobijanju klasičnog betona izuzev što se štampanom betonu dodaju još i osnovna i pigmentna boja, a na kraju vrši se i „štampanje“ betona, odnosno utiskivanje tekstura u beton. Po završetku štampanja betona, površina betona se pere i nanosi se zaštitni sloj radi lakšeg održavanja i dugotrajnosti štampe.

Osnovna boja koja se koristi u štampanom betonu je primarna boja i ona se bira tako da predstavlja boju građevinskog materijala koji štampani beton treba da imitira. Boja se dobija tako što se učvršćivači boje dodaju u betonsku mješavinu. Taj učvršćivač je u suštini pigment u prahu.

Bojenje štampanog betona učvršćivačem se odvija na jedan od dva načina. Prvi način je takozvano integralno bojenje, gdje se boja dodaje u mješalicu i tako se boji cjelokupna mješavina betona, a drugi način je površinsko bojenje gdje se samo površina betona boji.

Pigmenta ili akcentna boja je sekundarna, koristi se za formiranje tekstura u štampanom betonu.

Pored toga što se koristi za teksture pigmentna boja se koristi da bi se spriječilo ljepljenje kalupa za beton prilikom štampanja betona. Pigmentna boja se kao i osnovna može primjeniti na dva načina i to u zavisnosti od toga kako se proizvode. Prvi je u vidu praha, gdje odbija vodu i oslobađa kalcijum. Drugi način je kao tečan i to kao aromatičan rastvor.

Pigment se može nanijeti na beton na dva načina. Prvi način je nanošenje pigmenta direktno na beton prije poslednje radnje u procesu dobijanja štampanog betona ili drugi način, tako što se pigment nanese na donju ivicu kalupa, i tako se onda prenese na beton kada se kalup utisne u betonsku površinu.

Kada kažemo obrazac štampanja betona mislimo na teksturu odnosno oblik površine štampanog betona. Koji će obrazac (kalup) biti iskorišten zavisi isključivo od oblika ili vrste građevinskog materijala koji želimo da iskopiramo. Kalupi se utiskuju odgovarajućom količinom pritiska u betonsku površinu, zatim se nakon nekog vremena uklanjaju i za sobom ostavljaju štampani beton. U početku su se za obrasce koristili metalni kalupi, dok kasnije razvitkom tehnologije u upotrebu dolaze kalupi od poliuretana.

Štampani beton se koristi da bi izgledom podsjećao najviše na opeku, kamen, drvo i pločice.

Prednosti štampanog betona

  1. Pristupačnost i isplativost – Možda i najvažnija prednost štampanog betona jeste njegova isplativost. Daleko je pristupačniji i jeftiniji od opeke ili kamena čiji izgled može da kopira. Štampani beton oponaša skuplje građevinske materijale uz mnogo manju cijenu i niže troškove ugradnje od originala.
  2. Dugovječnost – Ukoliko se štampani beton ugradi kako treba i sa odgovarajućim zaptivačima može trajati decenijama i dosta je izdržljiviji od običnog betona. Treba napomenuti takođe da je štampani beton najčešće armirani beton što takođe povećava snagu i izdržljivost ovog betona.
  3. Estetika – Zbog svoje dostupnosti u velikom broju kombinacija boja i dezena, različitih tekstura, štampani beton nudi neograničene mogućnosti. Na štampanom betonu mogu da se graviraju razne šare i oblici. Može se uklopiti sa svim arhitektonskim tipovima, te pejzažima, a pogodan je i za javna šetališta i privatna dvorišta.
  4. Brzina postavljanja i lako održavanje – Ukoliko se popločavanje štampanim betonom poredi sa popločavanjem prirodnim kamenom vidljiva je jednostavnost u štampanom betonu. Kod štampanog betona nema potrebe za postavljanje svakog elementa pojedinačno. Vremenski gledano za postavljanje 200 kvadratnih metara nekog puta od prirodnog kamena potrebno je do 15 dana, dok je za tu istu površinu potrebno samo 5 dana kada se radi sa štampanim betonom. Jednostavan je za održavanje, odnosno lako je očistiti prljavštinu i mrlje sa štampanog betona.
  5. Otpornost na klizanje – Po završetku formiranja štampanog betona odnosno kada se osuši, na njega se mogu nanijeti posebni premazi koji omogućavaju betonu otpornost na klizanje bez obzira da li je beton mokar ili smrznut.

Mane štampanog betona

  1. Pristupačnost i isplativost – Pristupačnost i isplativost je i prednost ali i mana štampanog betona. Prednost je kada su u pitanju cijene prirodnih materijala koje imitira, ali nedostatak je kada se njegova cijena poredi sa običnim betonom. Ako se gleda najisplativija opcija onda je to običan beton prije štampanog betona.
  2. Ekstremna hladnoća – Iako je štampani beton jedan od izdržljivijih građevinskih materijala, ima problem sa ekstremnom hladnoćom. Kada se često zamrzava pa odmrzava može doći do pukotina.
  3. Nije laka popravka – Ukoliko dođe do toga da se beton slomi ili se napravi pukotina, popravka štampanog betona je dosta teža od popravke običnog betona. Kod običnog betona stvar se rješava samo nalivanjem dodatnog betona, a kod štampanog problem predstavlja tekstura, i može se stvoriti dizajn koji nije identičan sa ostalim dijelom štampanog betona.
  4. Rizik od kiča – Kao i svaki beton upotreba u neodgovarajućim situacijama može prouzrokovati osjećaj kiča i šunda.
Vasa reklama ovdje