Čuti arhitektu, majstore, te ljude koji su već napravili kuću, kako pričaju o pojmovima poput trakastih temelja, temeljnoj ili nultoj ploči, armirano-betonskoj podnoj ploči zna biti veoma zbunjivo…

Prije svega treba reći, da statiku tj građevinsku konstrukciju u koju spadaju sami temelji (tip, debljina, dubina) radi inženjer građevinarstva sa usmjerenjem za konstrukcije (narodno poznat kao statičar) u sprezi za arhitektom.

U projektu građevinske konstrukcije tj. statike, definišu se svi nosivi elementi konstrukcije same građevine koji treba da zadovolje sve granične vrijednosti upotrebe (mogući zemljotres, klizište ili bilo kakvo slijeganje i pomjeranje tla).

Sami krajnji korisnici generalno ne odlučuju hoće li objekat koristiti trakasti temelj ili nultu ploču, jer to zavisi od mnogih faktora kao što su: veličina objekta, lokacija, te razni standardi i propisi… U nekim slučajevima mogu odlučiti šta da se primjeni u projektu, ali tada postoji rizik da to neće biti optimalno rješenje.

Iako postoji dosta tipova temelja, sa glavnom podjelom na plitke i duboke temelje, u ovom članku ću se fokusirati na laičke usporedbe i razlike između trakastih temelja i temeljnih ploča..

Trakasti temelji i temeljna ploče su vrste plitkih temelja. Trakasti temelji se na našem području najčešće upotrebljavaju, ali u skorije vrijeme vidimo da sve više i više objekata biva građeno na temeljnim pločama.

Trakasti temelji

Trakasti temelji su temelji koje najčešće viđamo kod izgradnje porodičnih kuća na našem području (Bosna i Hercegovina, Srbija, Hrvatska). Nazivaju se još i pojasni temelji. Iz samog imena zaključujemo da ovi temelji izgledaju poput traka, koje vertikalno opterećenje prenose horizontalno na podlogu.

Danas se većina trakastih temelja armira, na njih gradimo nadtemelje, a iz njih ostavljamo vertikalnu armaturr za povezivanje sa vertikalnom konstrukcijom. Između nadtemelja, tj u šupljine se stavlja pijesak, a zatim i čist ispran riječni šljunak. Njihova uloga je da spriječi prodiranje vode do podne ploče. Naime, kapilarna vlaga ne funkcioniše kroz ispran riječni šljunak.

Na trakaste temelje se salijeva armirano-betonska podna ploča. Najčešća debljina ove ploče je 12 cm, ali može ići i deblje zavisno od vrste i namjene projekta (ako su recimo u pitanju neki objekti gdje je zbog specifičnosti proizvodnog procesa ili težine uređaja i mašina potrebno da ploča bude deblja). Proračun ove ploče ipak treba prepustiti statičaru, a ne raditi je napamet.

Trakasti temelji se koriste na dobrom i stabilnom zemljištu. Odlikuje ih jednostavno izvođenje ukoliko to zemljište i komplikovanost objekta dozvoljavaju. Na izradu istih troši se drastično manje materijala nego na recimo izgradnju temeljne ploče.

Obavezno se hidro i toplotno izoluju, i vetikalno i horizontalno. Toplotna izolacija je potrebna jer su temelji u praksi samo podzemni nastavak zidova. Tlo oko temelja može dostići jako niske temperature, a samim tim dobijate hladni most na prelazu neizolovanih temelja i zidova.

Temeljna ploča

Temeljna ili nulta ploča je tip plitkog temelja izliven iz komada. Znači, u ovom slučaju nemamo trakastih temelja nego cjelokupna ploča igra ulogu temelja. Temeljna ploča je dosta deblja od recimo armirano-betonske podne ploče koja ide na trakaste temelje. Debljina se najčešće kreće oko 35 cm, ali može biti znatno deblja, zavisno od potreba objekta.

Temeljna ploča se armira i povezuje po proračunu statičara. Kao kod svih temelja hidroizolacija je obavezna. Prije samog izlivanja ploče postavljaju se svi potrebni bužiri i kanalizacione cijevi.

Za razliku od trakastih temelja, temeljna ploča se gradi kod komplikovanijih projekata, visokih građevina ili na slabo nosivim zemljištima.

Temeljna ploča je izdržljivija, bolje podnosi neravnomjerno slijeganje zemljišta, ali je skuplja za izvesti najviše zbog potrebne količine materijala ne i cijene radova..

Dubina temelja

Temeljenje mora ići ispod dubine zamrzavanja tla, što zavisi od geografske širine i dužine, pa do nadmorske visine lokacije gdje se gradi. Na području bivše Jugoslavije ovo najčešće varira od 0.6 do 1.2 m.

Ipak, kako potrebna dubina temelja zavisi i od vrste tla, te masivnosti objekta, time je nemoguće reći koliko konkretno treba biti dubok neki temelj bez svih podataka i proračuna.

Sve navedeno prevazilazi okvire ovog članka i mene koji gradim ovu kuću, tako da predlažem da ovu odluku prepustite inženjerima.

Betoni za temelje

Kao i dubina, sam tip betona koji će biti iskorišten za temelje zavisi od više faktora, a glavni je masivnost objekta, trusno ili močvarno područje. Da li će to biti MB 10, MB 15, MB 25 ili neki drugačiji beton treba da odredi stručnjak.

Preporuka je koristiti vodonepropusne betone za temeljne ploče ali i za trakaste temelje sa AB podnom pločom.

Reference i više detalja