Fert gredice

Pri samom procesu izrade projekta objekta, investitor od projektanta dobija finalne podatke i informacije o budućem objektu i konačno dobija predstavu kako će objekat izgledati uživo. Preko ”skeleta” objekta, gabarita, rasporeda prostorija, visina spratova, debljina zidova do kompletnog uređenja enterijera.

Ono što na određeni način definiše enterijer objekta i način na koji će isti biti doživljen je spratnost. Kada uđemo u neku zgradu koja je napravljena u doba Austro Ugarske vladavine u Bosni i Hercegovini i u zgradu koja je napravljena u zadnjih par godina uočavamo razliku u spratnim visinama. Nekada je visina sprata išla i preko 3 m, a danas je to rijetkost. Današnja visina spratova, u stambenim objektima skoro nikad ne premašuje 2,30m. Spratnost predstavlja visinsku razliku između gotovog poda i plafona odnosno međuspratne kosntrukcije, ako iznad nije krov nego naredna etaža.

Najjednostavnije rečeno, međuspratne konstrukcije su horizontalni elementi koji objekat dijele na etaže. Međuspratna konstrukcija preuzima horizontalno opterećenje koje prenosi na vertikalne elemente građevine kao što su stubovi i zidovi.

Podjela međuspratnih konstrukcija je izvršena prema načinu izrade i to na:

  • monolitne – one koje se izvode na gradilištu
  • montažne – na gradilištu se samo ugrađuju
  • polumontažne – pojedini dijelovi konstrukcije se izvode na gradilištu, pojedini se dovoze spremni za ugradnju.

Međuspratna konstrukcija u stambenim objetima se najčešće izvodi pomoću fert gredica, bijele tavanice (u slučaju Ytong gradnje) ili  armirano-beotonske ploče,

Fert gredice

Fert gredice ili fert stropovi kako se često nazivaju, spadaju u grupu polumontažnih međuspratnih konstrukcija,te se sastoje od prefabrikovanih gredica, stropne ispune i betonske ploče.

Dimenzije gredica su 12×16 cm, betonska ploča 5cm, stropna ispuna 15-20cm. Ova vrsta međuspratne konstrukcije je svoju primjenu našla ponajviše kod individualnih stambenih objekata odnosno porodičnih kuća.

Kada se radi o izvođenju fert stropova, najjednostavnije objašnjeno sam proces ide ovako: prvi korak je postavljanje gredica, zatim se u ispune postavljaju  specijalni blokovi čija je primarna namjena popunjavanje prostora. I na kraju, na ispune se postavlja armatura koja će pokriti sve elemente.

Rasponi koje je moguće premostiti fert stropom sežu do maksimalno 5 m, ali u slučaju da se radi o većim rasponima postoje posebne izvedbe pomoću kojih je moguće savladati veći raspon i koje se uglavnom rade po narudžbi.

Prednosti  fert stropa su lakša i brža izrada u odnosu na ostale vrste međuspratnih konstrukcija. Također, fert stropovi ne zahtijevaju izradu oplate što automatski znači i da je ova međuspratna konstrukcija jeftinija i brža za postavljanje.

Međutim, kao i svaki građevinski sistem, ima određene nedostatke. Tako je naprimjer, za velike raspone fert strop skroz nepreporučljiv.  Debljina stropa također predstavlja jedan vid nedostatka, u zavisnosti od toga koliko slojeva je rađeno. Zbog šupljine blokova zvučna izolacija je prilično slabog intenziteta i to je jedan od nedostataka ove međuspratne konstrukcije.

Ne smiju se upotrebljavati ako će na stropnu konstrukciju postojati dinamičko opterećenje.

Bijela tavanica

Ytong Bijela tavanica ili bijeli strop je još jedan od pripadnika grupe polumontažnih međuspratnih konstrukcija. Najčešća primjena bijele tavanice je kod nadogradnji, adaptacija i rekonstrukcija objekata. Debljina bijele tavanice je oko 20cm.

Bijela tavanica je sačinjena od prefabrikovanih gredica, ispunskih blokova i poprečnih rebara.

Raspon koji se može premostiti bijelom tavanicom seže do 7m, što je mala prednost u odnosu na fert gredice.

Jedna od glavnih karakteristika bijele tavanice je što se ona izvodi bez dodatnih gornjih betonskih ploča, gdje svo opterećenje preuzimaju podužna i poprečna betonska rebra.

Prednosti bijele tavanice su manji utrošak betona, ušteda na podupiračima jer se isti postavljaju samo ako je raspon veći od 3m i to u jednom redu. Oplata nije potrebna, ugradnja je brza i jednostavna. Također, veoma lagana a istovremeno nosiva konstrukcija. Pored nabrojanog, karakteriše je i vrhunska otpornost na potrese i požar.

Ne smiju se upotrebljavati ako će na stropnu konstrukciju postojati dinamičko opterećenje.

Armirano-betonska ploča

AB ploča je kao što samo ime kaže betonska ploča sa dodatkom određene količine armature tj. željeza. Debljinu ploče definiše statičar prilikom proračuna u konstruktivnoj fazi projekta, a zavisi od mnogo faktora kao što su: raspon, marka betona  i opterećenje. Što su opterećenje i raspon veći, debljina ploče je veća.

Za individualne stambene objekte se obično radi AB ploča debljine 15 cm, dok je za objekte kolektivnog stanovanja uglavnom veća debljina ploče koja ide čak i do 25cm. No, sve zavisi kakav je objekat u pitanju.

Raspon koji ova vrsta ploče može savladati je od 4,5 do 6m.

Za ovu vrstu ploče, potrebni su oplata, beton i armatura. Armatura koja se uglavnom koristi je mrežasta i sastoji se od glavne i od razdjelne armature. Kada je u pitanju količina armature, to također zavisi od statičkog proračuna objekta, kao i vrsta betona koji će se koristiti.

Koliko je važna ugradnja toliko je, ako ne i više, važna pravila njega betona nakon ugradnje.

Primjena armirano-betonskih ploča je najčešća  kada je potrebno savladati neki veliki raspon i kada je potrebna odnosno isprojektovana manja debljiina stropa.

Armirano-betonske ploče se ugrađuju kao i kosi i lučni stropovi, ne samo kao standardne ravni. Ono što se zasigurno osigurava ovakvom vrstom međuspratne konstrukcije je dugotrajnost, čvrstoća i vatrootpornost. Dobro povezivanje sa ostalim elementima armaturom je još jedna dobra karakteristika armirano betonskih ploča.

Pored pobrojanih prednosti, mane koje ova vrsta međuspratne konstrukcije ima su svakako visoki troškovi, velika težina konstrukcije, dug period ugradnje i  veoma loše toplotna svojstva.

Šta je najbolje rješenje?

Teško je izabrati samo jednu vrstu međuspratne konstrukcije i kategorisati je kao najbolje rješenje. Najbolje rješenje ponajviše zavisi od vrste objekta i raspona koji je potrebno premostiti određenom međuspratnom konstrukcijom.

Ako su u pitanju individualne stambene kuće, blagu prednost nad druge dvije vrste međuspratne konstrukcije ima fert strop odnosno fert gredica. U odnosu na armirano-betonsku ploču, dosta je jeftinija i ugradnja je brža i posjeduje bolje toplotne karakteristike. AB ploča je optimalnije rješenje kada su u pitanju neki složeniji objekti i kada su veći rasponi, kao i kada se želi manja debljina konstrukcije.

No, ono što je najvažnije prilikom ”odabira” međuspratne konstrukcije je statički proračun i projekat konstruktivnog dijela objekta u kojem projektant jasno definiše opterećenja i potrebne vrste i količine armature, betona itd.  Kada je, kao i u ovom slučaju, u pitanju statika objekta tu se investitoru ne ostavlja mnogo, drugim riječima ne ostavlja se ništa, za odlučivanje jer je ovdje samo riječ stručnog lica, struke, riječ koja ima neku važnost i značenje. U suprotnom, može doći do katastrofalnih posljedica ukoliko se ne budu slijepo pratila pravila struke i proračuni koje struka zahtijeva da bi objekat bio izveden.

Fotografija: Storfix @ Wiki / CC BY SA 3.0

Vasa reklama ovdje