Temelji su konstruktivni elementi koji prenose opterećenje objekta na tlo. U zavisnosti od dubine nosivosti tla, temelji mogu biti duboki i plitki. Mogu biti trakasti ili pravljeni u vidu temeljne ploče.
Temelj samac ili trakasti temelj se uglavnom primjenjuje kod individualnih stambenih objekata, dok je kod zgrada najučestalija temeljna ploča.
Građevinski materijal koji se koristi za izradu temelja je armirani beton.
Drenaža i njeni elementi i materijali koji se koriste
Rijetki su, gotovo nepostojeći, gradovi odnosno područja u kojima su hidrogeološki uslovi idealni i u kojima nije potrebno raditi drenažu za objekat koji se gradi.
Upravo iz tog razloga potrebno je objekat zaštiti od svih nepovoljnih vanjskih faktora, a u ovom slučaju riječ je o zaštiti objekta od vode. Voda kao takva može biti veoma korisna za zemljište, ali isto tako može predstavljati veliki problem kada objekat nije dovoljno zaštićen i nije provedena zaštita istog po propisima. U većini slučajeva, kako i za privatne, tako i za kolektivne stambene objekte, investitori se odlučuju da rade drenažu temelja kako bi bili sigurni da neće imati problema u budućnosti. Zato je, kao i u svemu ostalom, veoma važno da drenaža koju rade bude urađena pravilno i kvalitetno, ne štedeći ni na materijalu ni na stručnom kadru koji će uraditi to kako spada.
Većina ljudi se nikada nije susrela sa pojmom drenaže. Drenaža je jedan od načina da se objekat zaštiti od podzemnih i atmosferskih voda, ili prosto rečeno, da ostane suv bez obzira na količinu padavina. Od konfiguracije terena i položaja objekta zavisi kako ćemo drenažu napraviti i gdje će voda odlaziti. Drenažne kanale treba odvesti od objekta do obližnjeg potoka ili rijeke sa nižim vodostajem, a u urbanim područjima do slivnika oborinskih voda.
Najjednostavnije rečeno, osnovna uloga drenaže je da zaštiti dijelove objekta koji se nalaze ispod zemlje od negativnih uticaja vlage. To, dakle, mogu biti temelji, suteren, podrum.
Objekat je moguće zaštitit od oborinskih voda na dva načina i to drenažom podruma (ako objekat ima podrum) ili spoljašnjom drenažom oko temelja.
Osnovni elementi drenažnog sistema su:
- drenažni kanal
- drenažne cijevi
- agregat
- drenažno okno
- geotekstil.
Drenažne cijevi su obično prečnika fi10-20mm, a nagib cijevi je cca 2%, sve u zavisnosti od područja u kojem se objekat nalazi ili, drugim riječima, u zavisnosti od predviđene količine vlage u određenom području.
Sam drenažni kanal se kopa vanjskom stranom temelja, a do koje dubine će ići zavisi od vrste tla kao i projektom predviđene dubine temelja. Standard kada su u pitanju širine rova je od 80 do 120 cm.
Cijevi koje se koriste za drenažu su uglavnom perforirane PVC cijevi koje imaju rupe za vodu. Geotektstil se postavlja na dno kanala i na obode, te se koristi i za omotavanje oko cijevi.
Kako pravilno uraditi drenažu temelja
Na najbukvalniji mogući način ću probati objasniti kako se zapravo radi drenaža…
Dakle, oko vanjskih gabarita objekta se iskopa rov ili kanal širine od 80 do 120cm, kao što je već i navedeno, koji ide malo ispod dubine temelja. Kanal će da posluži za oticanje oborinskih voda.
U rov dodajemo geotekstil i drenažni sloj. Zatim se polaže drenažna PVC cijev u rov 50 do 100cm od vanjskih zidova, a otprilike na istoj dubini na kojoj su temelji objekta. Cijev je zadužena za odvodnju oborinskih voda što dalje od objekta i iz tog razloga se radi u blagom nagibu od 2%.
Geotekstil mora da bude kvalitetan da bi sačuvao drenažnu cijev i tek nasutu zemlju od ulaska postojeće zemlje, odnosno čuvat će cijev čistom i prohodnom za vodu. Također, da bi geotekstil bio dodatno zaštićen potrebno je nasuti sloj agregata oko geotekstila.
Nekada je potrebno napraviti i dodatnu drenažu kako se voda ne bi zadržavala u neposrednim blizinama oko objekta.
Cijena drenaže
Veoma bitna stavka koja diktira mnogo toga u današnjici je svakako novac – finansije. Dakle, drenaža sama po sebi nije jeftina, ali je svakako mnogo skuplja ako se radi naknadno ili ako dođe do poplave zbog nedostatka iste. Tako da je, ako se već ulaže u objekat, pametnije uraditi sve potrebno preventivno da bi isti ostao zaštićen od nepovoljnih uticaja nego sanirati štetu koja je u svakom slučaju mnogo skuplja od osnovnog procesa. Cijena drenaže zavisi od mnogo faktora, ali kreće se u nekom rasponu od 10-20€/m2.
Drenaža – da ili ne
Danas skoro svaki objekat oko nas ima urađen drenažni sistem i to istovremeno kada su rađeni temelji objekta.
Razlog je, prvenstveno, zaštita objekta a samim tim zaštita i ljudi koji žive u istom, zaštita životnog prostora.
Drugi razlog su svakako finansije. Drenažu je mnogo povoljnije uraditi kada i temelje objekta nego u slučaju nužde, kada je voda već zahvatila veći dio prizemne etaže ili podruma jer tada drenaža predstavlja veliku investiciju. Čak i objekti novogradnje, velike stambene zgrade, imaju postavljenu drenažu pravovremeno i bez čekanja da više sile utiču na to.
Drenažu je mnogo jednostavnije uraditi neposredno sa temeljima objekta nego naknadno. Jednostavnije za inženjere, jednostavnije za majstore koji rade drenažu jer prilikom naknadne drenaže moguće je oštetiti slojeve nadtemeljnih zidova ili temelje objekta.
Ako se pita neko stručno lice, odgovor će uvijek biti isti – DA. Sa stručne strane i iskustva sa problemima sa kojima se susreću zaposleni u struci, uvijek je bolje uraditi drenažu temelja odnosno objekta.
