Sadržaj stranice
Ljudi obično smatraju da se kućni požari dešavaju drugima, te da se tako nešto neće desiti njihovom domu. Ipak recimo da samo u SAD-u oko 2500 ljudi godišnje umre u kućnim požarima, a još 12600 ih bude povrijeđeno.
Štete koje nastaju u požarima su enormne. Ako nemate osiguranje protiv požara u jednom momentu možete da izgubite sve što ste stekli u životu…
Uglavnom ovaj članak nije o tome koliko požari koštaju ili kako se ponašati tokom požara, nego o temperaturama koje se razvijaju u uslovima kućnih požara…
Temperature u kućnim požarima
Prije nego pređemo na detalje o temperaturama koje se razvijaju u kućnim požarima, spomenućemo par referenci tj. temperatura pri gorenju raznih stvari…
Pa tako imamo sledeće primjere:
- plamen svijeće doseže 1400 stepeni celzijusa na vanjskom dijelu i 800 stepeni celzijusa u jezgri
- plamen šibice od 600 do 800 °C
- rerna ili pećnica može da dosegne temperaturu do 500 °C
- cjepanica na otvorenom gori na oko 600°C
- logorska vatra ili veća količina drveta gori na oko 1400 °C
- propanska baklja 1900 °C
- površina sunca oko 2 miliona stepeni celzijusa (nezamislivo vruće)
Zavisno od temperature plamen će imati različitu boju… Što svjetliji plamen to mu je veća temperatura, pa tako je plamen narandžaste boje dosta topliji od plamena crvene boje…
Ipak kako je vazduh dobar izolator (iako je potreban za održavanje plamena) tako sa razdaljinom od izvora plamena temperatura drastično opada. Zatvorene prostorije ipak onemogućuju strujanje vazduha pa u njima temperatura pri požaru naglo raste.
Zavisno od sadržaja goriva i količine zapaljivog materijala u kući temperature mogu drastično varirati. U uslovima požara temperature pri dnu prostorije su drastično niže nego pri plafonu…
Neke prosječne temperature koje se razvijaju u kućnim požarima su sledeće:
- pri podu koji ne gori – 37+ celzijusa ali može jako brzo dostići više vrijednosti
- u visini očiju 1.75 m – 310+ stepeni celzijusa
- pod plafonom – 800+ stepeni celzijusa
Zavisno od sadržaja kuće, recimo ako kuća ima priključak gasa i ako je on uzrok požara, temperature mogu dostići i 1930 stepeni celzijusa kada nastaju strukturalna oštećenja zidova i strukture.
Rast temperature u zatvorenim prostorijama uzrokuje zapaljenje drugog dostupnog goriva te dolazi do rasplamsavanja, ciklus se vrti dok god požar ima goriva i kiseonika.
Treba reći da gorivo mogu biti i konstrukcioni materijali zgrade. Nakon što požar probije vrata i prozore širiće se preko fasade (ako je zapaljiva) ili krova i na druge dijelove objekta.
Posljedice
Posljedice su materijalna šteta, ozljede i možda smrt. Kao što se vidi opasnija možda od otvorenog plamena je sama toplota požara, a još opasniji je dim koji je produkt požara. Dim je tri puta smrtonosniji od same toplote i otvorenog plamena.
Ovako visoke temperature uzrokuju topljenje odjeće, a udisanje tako vrelog vazduha uništava pluća. Udisanje dima dovodi do dezorijentacije, ošamućenosti eventualno gušenja.
Materijalne štete u požarima su skoro 100% postotne.
Iz ovih razloga potrebno je pametno projektovat cjelokupnu kuću, a posebno plinske i električne instalacije. Detektori dima i postojanje protu-požarnog aparata su jedna od najefikasnijih stvar za prevenciju požara.
Reference:
- https://sf-fire.org/home-fire-facts
- https://www.cityfire.co.uk/news/the-temperature-of-fire/
- https://www.target-fire.co.uk/resource-centre/what-is-the-temperature-of-fire/
