Svaki dizajn saune je drugačiji – neke su fokusirane na praktičnost, dok su druge vizuelno atraktivnije. Na koji god stil se odlučili jedna od najvažnijih stvari koja će odrediti upotrebljivost saune, je odabir drveta za saunu.

Neki univerzalni princip za drvo, je da klupe ne bi smjele da luče smolu, a da cjelokupno obloga treba da bude otporna na vlagu i toplotu.

Trebate znati da će neke vrste drveta zadržati originalne ugodne i tople svijetlosmeđe tonove, dok druge – poput magnolije, određenih vrsta bora i jasike će tokom vremena potamniti za elegantan završetak.

Buduće drvo za saunu ne bi smjelo biti tretirano hemikalijama nego samo toplinom i parom.

Većina nabrojanih vrsta drveta za saune sadrži antiseptička i antibakterijska svojstva, što znači da ostaju higijenskiji od drugih materijala.

Ako kupujete ili pravite saunu, možda se pitate koja je vrsta drveta za saunu najbolja – ipak ih ima nekoliko.

Jasika (Populus tremula)

Jasika pripada porodici vrba i svijetle je boje. Raste u Evrope, Aziji, i sjevernoj Africi.

Netoksična je, nealergena, bez smola i otporna je na vlagu. Popularan je izbor za unutrašnje i infracrvene saune. Dobar je izbor i za javne saune, hotele, kao i saune u fitnes klubovima. Jasika može izdržati napade mikroorganizama od strane bakterija i gljivica, što je čini jednom od najčistijih vrsta drveta za saunu.

Jasika kao drvo za saunu

  • Luksuzno svijetli ton
  • Bez mirisa
  • Netoksična i ne uzrokuje alergije
  • Nema smole
  • Otporna na vlagu

Bor (Pinus sylvestris)

Glavna prednost Bora kao drveta za saunu je njegova cijena. Jedan je od najjeftinijih opcija za izgradnju saune i često se koristi u okvirima zbog niske cijene. Može da se koristi i za oblaganje zida, ipak za oblaganje klupa bi ga trebalo izbjegavati. Većina vrsta bora su tamnije boje koje izgledaju slično smreci, sa tim da imaju više čvorova.

Čvorovi obično nisu problem, ali kod nekih vrsta bora oni obično budu veliki, labavi čvorovi. Ovo u kombinaciji s visokim sadržajem smole može rezultirati kapanjem soka i emisijom smole, što može biti neugodno.

Ako je borovo drvo termički obrađeno, ono postaje drastično bolji izbor od običnog sušenog bora. Kalifornijski bor je bolji izbor od običnog ako vam je dostupan.

Bor kao drvo za saunu

  • Tamne boje drveta
  • Prijatan miris
  • Neke vrste imaju velike, labave čvorove
  • Otpušta smolu pa je potrebno više održavanja
  • Jeftin i dostupan
  • Može se deformisati tokom vremena

Divovska tuja (Thuja plicata)

Divovska tuja (golema tuja, pacifički crveni kedar) je zimzeleno četinarsko drvo iz porodice čempresa. Savršen je izbor za klupe i interijere sauna jer ne luči smolu niti se pregrijava, a i vodootporna je.

Raste prvenstveno u zapadnom dijelu Sjeverne Amerike. Poznata po svojoj ugodnoj bogatoj aromi i izvrsnoj crvenkastoj boji s nizom prirodnih nijansi, što je čini atraktivnom opcijom za vanjske obloge. Nije jeftino drvo.

Divovska tuja kao drvo za saunu

  • Duboka crvenkasta boja
  • Intenzivan i prijatan miris
  • Bez smole
  • Otpornost na vlagu
  • Izdržljivost i u vanjskim saunama

Thermory zidni panel za saunu STP Cedar

Crna joha (Alnus glutinosa)

Zahvaljujući svom crvenkastom tonu i prijatnoj teksturi, drvo obične johe, poznato i kao crna jova, popularno je kao završni materijal u saunama.

Raste širom Evrope (i kod nas), jugozapadne Azije i severne Afrike.

Ovo višegodišnje listopadno drvo iz porodice breza proizvodi otporno, vodoodbojno drvo koje se ne pregrijava. Nema mirisa i mekano je.

Joha kao drvo za saunu

  • Otporno i vodoodbojno drvo
  • Crvenkast ton
  • Prijatna tekstura
  • Dostupno i jeftino

Smreka ili smrča (Picea abies)

Smreka ili smrča je zimzeleni četinar iz porodice borova. Poznata je i pod imenom evropska omorika. To je skoro bijelo drvo, sa svijetlo-žućkastim podtonom – jedno je od najsvijetlijih četinarskih vrsta drveta.

Raste u sjevernoj, centralnoj i istočnoj Evropi. Popularan je izbor za saune u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj.

Široko je dostupna i relativno jeftina.

U tkivu drveta se nalazi određen broj čvorova iz kojih može da procuri smola koja se relativno lako očisti. Ako je termalno tretirana, do curenja smole neće doći. Ima blag miris i veoma je otporna na truljenje.

Smreka kao drvo za saunu

  • Kremasto bijela sa tragovima žute
  • Blag jedva osjetan miris
  • Sadrži čvorove koji ako je termalno netretirana mogu da procure smolu
  • Jeftino drvo

Kanadska čuga (Tsuga canadensis)

Drvo kanadska čuga poznato i kao kanadska kukuta ili istočna kukuta, je mekano drvo svijetle boje, što ga čini pogodnim za vanjske zidove. Osim što je izdržljivo i bez čvorova, drvo ovog crnogoričnog drveća iz Sjeverne Amerike iz porodice borova idealno je za upotrebu u saunama jer se ne savija i ravnomjerno zrači toplinu. Kanadska kukuta također proizvodi nježnu, opuštajuću aromu.

Ima malo ili nimalo mirisa, što ga čini odličnim za one koji imaju osjetljiv nos.

Na našim područjima je teško ga za pronaći i iako izvorno nije skupo drvo kod nas kad se pojavi jeste.

Kanadska čuga kao drvo za saunu

  • Ujednačena tekstura
  • Elegantna svijetlo bijela boja
  • Malo ili bez mirisa

Daglasova jela ili Duglazija (Pseudotsuga menziesii)

Daglasova jela drvo iz Sjeverne Amerike, koje uspijevae u obalnim lancima zapadnih obala i unutrašnjosti Stenovitih planina.

Od 1920-ih, duglazija je poznata kao božićno drvce, a često se koristi u dvorištima i parkovima zbog svog ukrasnog izgleda. Kao mljeveno drvo (i ako se suši u peći kao što je to često za izgradnju saune), jelka je visoko cijenjena zbog svoje snage, izdržljivosti i izgleda.

Daglasova jela ima fin ujednačen izgled ravnih godova bez čvorova i svijetlo je smeđe boje koja može imati naznake kremasto žute ili crvene. Ima malo ili nimalo mirisa. Ne truli.

Kod netermički obrađenih primjeraka letvica može doći do curenja smole.

Daglasova jela kao drvo za saunu

  • Svijetlo smeđa boja
  • Blag ili nepostojeći miris
  • Ravni godovi
  • Bez čvorova
  • Ne truli lako

Generalno saune mogu biti obložene i nekim drugim vrstama drveta poput eukaliptusa, sibirskog ariša ili krupnocvijetne magnolije, ipak takva egoztiča drvna građa može biti poprilično skupa…

Ne treba zazirati od smolastog drveća jer smola se može ukloniti s vremena na vrijeme acetonom, a ako je drvo termički obrađeno do curenja smole neće ni doći.

Drvo ne bi smjeli bojiti i farbati, jer na visokim temperaturama može doći do otpuštanja toksičnih supstanci iz boje.

Vasa reklama ovdje